Inkluzivnost i efikasnost visokog obrazovanja u Srbiji
COP sprovodi istraživanje o inkluzivnosti i efikasnosti visokog obrazovanja u Srbiji u periodu 1990. do 2005. godine.
Istraživanje obuhvata analiziranje strukture studentske populacije u smislu socio-ekonomskih karakteristika. Osim toga, tokom istraživanja je razmotren mogući uticaj koji socio-ekonomske karakteristike studenata imaju na pristup, napredak i završavanje visokog obrazovanja.
Od podataka u istraživanju su korišćeni:
- demografske i obrazovne statistike koje su javno dostupne (preko Internet prezentacije Republičkog zavoda za statistiku) - iz Popisa 2002. godine, kao i iz Statističkih godišnjaka;
- podaci iz ŠV20 (studenti osnovnih studija) i ŠV50 (diplomirani) obrazaca koje je Centar za obrazovne politike dobio od Republičkog zavoda za statistiku, i to:
1) kumulativna ŠV20 statistika za period 1990-2005,
2) baze podataka ŠV20 (od akademske 2000/2001. do 2004/2005. godine) i ŠV50 (1994-2005), uz punu zaštitu prava na privatnost podataka (COP je mogao da razlikuje pojedinačne studente, ali ne i da ih identifikuje).
Svi rezultati biće predstavljeni u posebnoj publikaciji na srpskom jeziku (sa sažecima na engleskom). Ovde jedat samo opšti pregled (bez klasifikacija po pojedinim institucijama).
Istraživanje je pokazalo da postoji veza između pristupa i napretka kroz visokog obrazovanje i obrazovanja roditelja jer:
- je zastupljenost onih čiji su roditelji visoko obrazovani mnogo veća u studentskoj populaciji nego uopšte;
- studenti čiji su roditelji bolje (više) obrazovani imaju bolji napredak kroz visoko obrazovanje i za kraće vreme završavaju studije;
- studenti čiji su roditelji bolje (više) obrazovani češće se upisuju u institucije koje važe za prestižnije (na osnovu bodova potrebnih za upis): češće na univerzitete u odnosu na više škole, i češće na medicinu, tehniku ili prava nego na studije iz drugih oblasti.
Obrazovni profil celokupne populacije, na osnovu Popisa 2002. godine

Obuhvatnost sistema obrazovanja, tzv. gross enrolment ratio
Obuhvatnost je jednaka odnosu između ukupnog broja učenika/studenata (bez obzira na njihovu starost) upisanih u programe nekog nivoa obrazovanja (osnovnog, srednjeg, visokog) i ukupnog broja stanovnika koji su uzrasta koje odgovara datom nivou obrazovanja.
|
Nivo obrazovanja, godina na koju se odnosi |
GER (u %) |
|
Osnovno, 2004/05 |
99.03 |
|
Srednje, 2004/05 |
77.09 |
|
Visoko univerzitetsko, 2002 |
26.6 |
|
Visoko strukovno, 2002 |
16.4 |
|
Visoko ukupno, 2002 |
43 |
Izvor: Republički zavod za statistiku i COP
Broj studenata u Srbiji, 1990-2005

Broj brucoša, 1990-2005

Broj studenata po tipovima visokog obrazovanja
|
Tip visokog obrazovanja |
1990-2000 |
2000-2005 |
|
Državni univerziteti |
78% |
71% |
|
Državne više škole |
21% |
22% |
|
Privatno visoko obrazovanje |
1% |
7% |
Izvor: COP
Napredak studenata kroz visoko obrazovanje (koliko im je godina potrebno da upišu narednu godinu studija).
|
Vreme potrebno da se upiše naredna godina studija |
Broj studenata (u %) |
|
Bolje od očekivanog, tj. ubrzano |
1.4 |
|
Očekivano, tj. godinu dana |
52.4 |
|
Između godinu dana i prosečnog vremena = 1.45 |
9.7 |
|
Između proseka i dve godine |
26.2 |
|
Više od dve godine |
10.4 |
Izvor: COP
Ponavljanje godine, po godinama studija
|
Godina studija |
Koliko studenata obnovi (u %) |
|
1 |
26.7 |
|
2 |
45.8 |
|
3 |
40.5 |
|
4 |
10.8 |
Izvor: COP
Broj diplomaca, 1994-2004

Dužina studija, prosek za period 1994-2004
|
Nominalna dužina |
Prosečna dužina |
|
2 |
4.20 |
|
3 |
4.67 |
|
4 |
6.76 |
|
5 |
7.51 |
|
6 |
7.62 |
Izvor: COP
Za sve informacije u vezi sa ovim istraživanjem možete se obratiti Martini Vukasović.



